Uvriježeno je mišljenje (no nikad ranije dokazano) kako se na predmetnoj dionici rijeke Save vrh hidrograma reducira za 10-15% (Izvor: Vodoprivredna osnova Grada Zagreba) što donosi dobrobit kako Gradu Zagrebu, tako i čitavom nizvodnom sustavu obrane od poplava.
Hibridni 1D/2D model nestacionarnog tečenja nad dionici Jesenice-Podsused
Završena je izrada EU sufinancirane studijske dokumentacije (IPF3 konzorcij MottMacdonald-WYG-Atkins) za Projekt Sava, popularno zvan još i „Zagreb na Savi“. Projekt je obuhvatio branjeno područje RH uz rijeku Savu od granice s R.Slovenijom do Siska. VPB je bio angažiran na izradi projektne dokumentacije u okviru čega su izvršeni hidraulički proračuni površinskog tečenja i hidrološke analize. Dodatno, sudjelovalo se na izradi koncepcije. U nastavku je opisan tek jedan manji razmatrani segment cjelokupnog posla.
Rijeka Sava je najvećim dijelom svog toka kroz Republiku Hrvatsku omeđena nasipima, no na dionici od granice s Republikom Slovenijom do Podsuseda je sve do nedavno bila zadržana široka poplavna dolina. To je morfološki, hidrološki i hidraulički vrlo složeno područje.
Uvriježeno je mišljenje kako se na ovoj dionici vrh hidrograma reducira za 10-15% (Izvor: Vodoprivredna osnova Grada Zagreba) što donosi dobrobit kako Gradu Zagrebu, tako i čitavom nizvodnom sustavu obrane od poplava.
Na uzvodnom kraju razmatranog područja nalazi se vodomjerna postaja Jesenice II. Na nizvodnom kraju područja nalazi se vodomjerna postaja Podsused žičara. Procjene predmetnog rasterećenja su ranije bile bazirane na konsumpcijskim krivuljama s ovih postaja.
U konkretnom slučaju, zbog pozicije vodomjerne postaje Jesenice II, usred široke poplavne doline, mjerenje protoka ADCP uređajem pri velikim vodama bilo bi iznimno složeno te u pravilu takva mjerenja nisu bila raspoloživa. To naravno uvodi određenu sumnju u kvalitetu krivuljom definiranog konsumpcijskog odnosa. Za razliku od Jesenica, u Podsusedu je moguće mjerenje protoka, obzirom da tamo postoji most s kojeg je moguće povlačiti plovilo s ADCP uređajem pa je samim time i konsumpcijska krivulja pouzdanija.
Obzirom na navedeno, odlučilo se pristupiti izradi hibridnog 1D-2D simulacijskog modela tečenja, koji je bacio novo svjetlo na problematiku redukcije vrha vodnog vala. U tu svrhu pribavljena je LiDAR snimka područja. Model je izrađen u aplikaciji MIKE Flood, koja kombinira 1D numerički pristup za vodotoke i kanale te 2D pristup za plavljene površine. Simulacijskim modelom pokazano je da je stvarna redukcija maksimalnog protoka manja od očekivane (10-15%) te iznosi 3-10%, a ovisi o obliku i maksimumu vodnog vala.
