Plovni putovi

Razvoj naselja kroz povijest je oduvijek bio vezan uz vodu i vodotoke. Plovidba je stoga prirodan oblik komunikacije, a s njom vezana trgovina pretpostavka je razvoja nekog područja. U cilju daljnjeg razvoja planirani su i poduzimani različiti zahvati na uređenju korita. Parametri plovnog puta određuju se prema postulatima struke, temeljem klase i morfologije konkretnog vodotoka.

Prirodni vodotoci svojim morfološkim svojstvima ne udovoljavaju postavljenim zahtjevima za plovidbu, ali se ciljanim hidrotehničkim zahvatima mogu osposobiti za tu namjenu. Aktivnosti koje se redovito provode u fazi pripreme projekata su batimetrijska i topografska snimanja, mjerenja vodostaja i protoka, hidrološke analize, hidromorfološka istraživanja, hidrauličko modeliranje i slično. Kvalitetno pripremljeni ulazni podaci i ispravno postavljeni rubni uvjeti osnovna su pretpostavka za iznalaženje optimalnog tehničkog rješenja, s optimalno definiranom trasom, položajem regulacijskih pojaseva, kao i položajem, tipom i elementima novih vodnih građevina.

Pri projektiranju održivog projekta infrastrukture plovnog puta, koji ne uzrokuje pogoršanje riječnog sustava i koji može imati čak i pozitivan utjecaj na trenutno stanje okoliša, ključno je ne samo detaljno proučiti sve tehničke elemente, već i shvatiti i ugraditi širi aspekt zaštite prirode i okoliša. te u potpunosti poštivati pravne zahtjeve vezane uz njegovu zaštitu. Rana integracija svih dionika i ciljeva, kao i široka rasprava ključne su za uspješan proces planiranja, kada su u pitanju plovni putovi. Iako takva priprema zahtjeva znatno veće ulaganje u planiranje, koristi su višestruke i očituju se u većoj vjerojatnosti ishođenja svih potrebnih dozvola, razvoju inovativnih tehničkih rješenja, većoj financijskoj isplativosti, smanjenim troškovima nastalim oštećenjem okoliša, boljoj upotrebi usluga riječnih ekosustava kao i poboljšanom slikom u javnosti samog projekta, ali i institucija koje su odgovorne za njegovo planiranje i izvršenje.

Osnovna filozofija je integrirati ciljeve zaštite prirode i okoliša u sâm dizajn projekta i tako spriječiti pravne prepreke vezane za okoliš, značajno smanjiti količinu potencijalnih kompenzacijskih mjera te poboljšati ekološke uvjete rijeke. Iako se predloženi koraci u planiranju mogu razlikovati od projekta do projekta, bitne značajke integriranog planiranja su slijedeće:

• prepoznati integrirane ciljeve projekta uključujući potrebe zaštite prirode i okoliša te potrebe i ciljeve drugih korisnika rijeka
• uključiti relevantne dionike već u inicijalnoj fazi
• provesti integrirani proces planiranja koji će sve ciljeve pretvoriti u konkretne projektne mjere
• provesti sveobuhvatno praćenje stanja (monitoring) po pitanju zaštite prirode i okoliša prije, tijekom i nakon projektnih radova.

Tijekom 25 godina postojanja, projektni timovi VPB-a su osmislili i razradili niz stručnih podloga, idejnih rješenja, glavnih i izvedbenih projekata koristeći integralni pristup, rezultat čega je cjelovito rješenje uređenja korita plovnih putova regionalnog i međunarodnog karaktera (Sava, Una, Kupa, Višenamjenski kanal Dunav-Sava…).