VPB je kao vodeći član konzorcija u suradnji s renomiranim hrvatskim tvrtkama ugovorio izradu detaljne projektne dokumentacije za građenje najvećeg infrastrukturnog EU projekta u području zaštite od štetnog djelovanja voda na ovim prostorima. Osnovni cilj projekta modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa je poboljšanje stabilnosti temeljnog tla u nožici nasipa i efikasnija provedba mjera obrane od poplava na dionici od Račinovaca do Nove Gradiške ukupne dužine 236 km.
Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške – izrada projektne dokumentacije
Poplavni događaj iz svibnja 2014. godine na području županjske Posavine, uzrokovan prodorima nasipa kod Rajevog Sela i kod Račinovaca, najgori je poplavni događaj nakon katastrofalne poplave rijeke Save u Zagrebu 1964. godine, a koji je ukazao na poteškoće u funkcioniranju postojećeg sustava obrane od poplava. Kao najveći problemi identificirani su nedostatna i neujednačena stabilnost temeljnog tla nasipa i nemogućnost pristupa svim dionicama nasipa za vrijeme provedbe mjera obrane od poplava.
Projekt Modernizacije lijevoobalnih Savskih nasipa na ukupnoj dionici duljine 236 km od Račinovaca do Nove Gradiške predviđa provođenje hitnih mjera izgradnjom berme, čija je funkcija omogućavanje pristupa nasipu duž cijele dionice i pozitivni učinak na stabilnost nožice nasipa. Primjena ovih mjera je vrlo učinkovit prvi korak u konačnom rješenju sustava obrane od poplava.
Naručitelj izrade projektne dokumentacije su Hrvatske vode, a Izvršitelj je konzorcij sačinjen od tri renomirane hrvatske tvrtke, VPB kao vodeći član, te Geokon-Zagreb i Institut IGH kao partneri, pri čemu je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nadležna institucija za provođenje administrativnih procedura i izdavanje dozvola
Ugovor obuhvaća izradu svih potrebnih podloga i elaborata (hidrološko-hidraulička analiza, geomehanički istražni radovi, geodetsko snimanje, parcelacijski elaborati), izradu projektne dokumentacije na razini idejnih, glavnih i izvedbenih projekata, tenderske dokumentacije, te ishođenje 18 lokacijskih i 21 građevinske dozvole po pojedinim dionicama projekta, uz svu potrebnu suradnju i koordinaciju sa svim dionicima projekta.
Geodetska projektna podloga će se snimati aerofotogrametrijom – bespilotnom letjelicom, što s obzirom na duljinu predmetnog infrastrukturnog objekta ovo snimanje trenutno čini najvećim snimanjem bespilotnom letjelicom u svijetu.
Ukupna dužina dionice od 236 km, koja se proteže kroz dvije županije, 16 administrativnih općina, 40 katastarskih općina, što involvira više od 35 javno pravnih tijela i 6 nadležnih ministarstava, te složenost koordinacije svih dionika, čine ovaj projekt najvećim infrastrukturnim projektom u republici Hrvatskoj u području zaštite od štetnog djelovanja voda.
